Odvojeno prikupljanje je ključno, jer miješanjem raznih vrsta otpada nepovratno gubimo njihova korisna svojstva i pretvaramo otpad u smeće.
- Pripremite se za „recikliranje“ – postavite posude u koje ćete odvojeno skupljati određene vrste otpada (plastične boce, limenke, papir) u blizini posude u koju odlažete ostali otpad.
- PET, staklenu ili metalnu ambalažu od pića zapremine veće od dva decilitra, na kojoj je oznaka ambalaže za recikliranje i na kojoj piše POVRATNA NAKNADA 50 lp, vratimo u trgovinu i biti će nam isplaćeno 50 lipa za svaki komad
- Osim otpadnih boca, limenki, otpadnog papira u vašem kućanstvu odvojeno prikupljajte i druge vrste otpada: stare baterije i akumulatore, lijekove, otpadne električne i elektroničke uređaje…
- Saznajte lokaciju najbližeg reciklažnog dvorišta i koje vrste otpada tamo možete predati
- Informirajte se o kako i gdje predati pojedine vrste otpada kod vaše komunalne tvrtke
Jeste li znali što se događa s otpadnim tvarima i predmetima koje nismo ispravno prikupili?
Ukoliko završe na odlagalištu ili, još gore, odbačeni u prirodu, trebati će im ovoliko vremena da bi se razgradili:
- Filter cigarete (1 – 5 godina)
- Vunena čarapa (1 – 5 godina)
- Čaša od stiropora (50 godina)
- Metalna konzerva (50 godina)
- Limenka za piće (200 godina)
- Plastična boca (više od 400 godina)
RECIKLIRANJE
Recikliranje je svaki postupak materijalne oporabe koji uključuje prikupljanje i izdvajanje korisnih materijala koji će zatim poslužiti za izradu novih proizvoda.
Recikliranjem štedimo skupe sirovine i energiju, ali i čuvamo okoliš te omogućujemo otvaranje radnih mjesta u postrojenjima za preradu otpada.
Da li znate?
- U Hrvatskoj se reciklira i kompostima tek 16% otpada za razliku od europskog prosjeka koji je 43%
- Da smo takvim ponašanjem u samo 10 godina bacili sirovina poput stakla, papira, plastike i metala vrijednih preko 5 milijardi kuna
- Najveći postotak recikliranja i kompostiranja imaju Njemačka (64%), Slovenija (62%), Austrija (59%), Belgija (55%)
- U EU još uvijek ima zemalja koje odlažu više od 70% proizvedenog otpada, poput Malte, Rumunjske, Latvije, Slovačke...
Što još možemo uraditi za očuvanje okoliša?
Biootpad je kuhinjski otpad i vrtni ili zeleni otpad.
Jeste li znali?
- Da biootpad čini 40% miješanog komunalnog otpada!
- Da svaki stanovnik RH godišnje proizvede 123 kg biootpada!
- Da se odvajanjem biootpada smanjuju količine otpada na odlagalištu
Kompostiranje je prirodni proces mikrobiološke aerobne razgradnje organskog dijela biootpada i događa se svugdje oko nas.
Kompostiranjem u vlastitom vrtu možete proizvesti visokovrijedni kompost koji služi kao organsko gnojivo i poboljšivač tla i sadrži dušik, fosfor i kalcij. Vlastitim kompostom možete prihraniti svoje biljke u vrtu, voćnjaku ili ukrasno bilje i izbjeći upotrebu umjetnih gnojiva.
